Slovenski SLAIF otvara vrata kompanijama: više od pristupa superračunalu

0
7
Poslovni tim promatra podatke na prezentacijskom zaslonu
Ilustrativna stock fotografija: Fiqih Alfarish / Unsplash.

Kompanija može znati da želi primijeniti AI, a da još ne zna kakve podatke treba pripremiti ni koliko joj je računalne snage potrebno. Slovenska tvornica umjetne inteligencije, SLAIF, razvija potporu upravo na toj poveznici između poslovnog problema, stručnog znanja i infrastrukture.[2][3] Aktualan povod za upoznavanje s tim modelom jest Business Lab najavljen za 21. listopada u Ljubljani.[1]

Prema Tehnološkom parku Ljubljana, program će se održati od 8 do 12 sati na Gospodarskom razstavišču, u dvorani C, u sklopu konferencije IMPULZ. Sudjelovanje je besplatno uz obveznu prijavu. Na dan pisanja to je najavljeni događaj; njegove rezultate tek treba vidjeti.[1]

Od prvog problema do redovne uporabe

Najava program dijeli na četiri cjeline: razvoj projekta i računalne potrebe, širenje AI-ja kroz organizaciju, odgovorno upravljanje te promjene u znanju i radu. Namijenjen je vodstvima, startupima, razvojnim i produktnim timovima te stručnjacima koji rade na uvođenju AI-ja.[1]

Takav raspored dobro opisuje gdje projekti često postanu zahtjevni. Za prototip može biti dovoljno nekoliko pripremljenih primjera. Redovna usluga traži ažurne podatke, nadzor pogrešaka, održavanje i nekoga tko odlučuje kada se postupak zaustavlja. Potrebno je i procijeniti hoće li sustav koristiti pet osoba ili nekoliko tisuća.

Što postoji, a što se tek planira

Prema službenom FAQ-u, SLAIF povezuje pristup postojećim resursima, stručnim uslugama i europskom infrastrukturnom mrežom. Među navedenim putovima pristupa su pozivi EuroHPC-a i SLING-a, uključujući mogućnosti na postojećem sustavu Vega. Novo superračunalo optimizirano za AI zaseban je razvojni korak: početak produkcijskog rada planira se krajem 2027. u novom Arnesovu podatkovnom centru u Mariboru.[2]

Za korisnika je ta razlika važna već pri planiranju. Pilot koji treba početi sljedećeg mjeseca mora se osloniti na resurs i podršku koji su dostupni u njegovu terminu. Budući kapaciteti mogu biti dio dugoročnog plana, uz jasno označenu ovisnost o njihovoj isporuci.

Mogu li se javiti hrvatske kompanije?

SLAIF u FAQ-u navodi slovenske i europske korisnike, među njima istraživače, javnu upravu, mala i srednja poduzeća te startupe. To otvara prostor i za upit hrvatske organizacije, ali konkretan pristup, cijenu i prihvatljivost treba potvrditi za odabranu uslugu i poziv. Dio poslovnih usluga povezan je s pravilima potpora male vrijednosti, a za velike kompanije naveden je naplatni pristup.[2]

Kompanijama iz BiH, Srbije ili Crne Gore korisno je zasebno provjeriti uvjete određenog programa. Pripadnost regiji sama po sebi ne utvrđuje pravo pristupa infrastrukturi ili financiranoj usluzi.

Kako pripremiti koristan prvi razgovor

Umjesto općenitog upita „trebamo AI”, vrijedi pripremiti kratki opis zadatka. Primjerice: koje dokumente treba obraditi, u kojem obujmu, na kojem jeziku i koji se rezultat mora moći provjeriti. Dodajte gdje se podaci trenutačno nalaze i tko ih smije koristiti.

Potom tražite odgovor na nekoliko praktičnih pitanja: treba li zadatak uopće superračunalo, može li se prvo napraviti manji pokus, koliko traje priprema i tko pomaže nakon prvog izvođenja. Za mnoge timove kvalitetna procjena tih potreba bit će prvi koristan rezultat suradnje.

Regionalna vrijednost SLAIF-a zato je i u načinu povezivanja znanja s poslovanjem. Hrvatska pri razvoju vlastite AI potpore može uspoređivati upravo takve korisničke korake: kome se kompanija javlja, kakvu pripremu treba i koliko joj je jednostavno od ideje doći do provjerljivog pokusa.

Izvori

  1. Tehnološki park Ljubljana — Slovenian AI Factory — SLAIF Business Lab (Najava; provjereno 19.10.2026.)
  2. Slovenian AI Factory — Frequently asked questions — services, eligibility and access (Provjereno 19.10.2026. u indeksiranom službenom sadržaju)
  3. Ministarstvo za digitalnu preobrazbu Republike Slovenije — Slovenija vstopa v novi razvojni cikel umetne inteligence: Od uspešnih EDIH-ov do Tovarne UI (2026-02-11)