Jedan članak kaže da čita 62 posto mladih, drugi da redovito čita njih 38 posto. Prvi poriv je zaključiti da jedan griješi. Moguće je i drugo objašnjenje: izvori mjere različite stvari, u različito vrijeme, na različitim ljudima. AI vam može pomoći da te razlike izvučete na vidjelo, uz doslovne citate kao dokaz. Ne smije, međutim, presuditi koji je izvor točniji samo zato što zvuči uvjerljivije.
Dva ogledna teksta
Tekstovi, agencije i brojke su izmišljeni za vježbu. Tekst A namjerno je napisan samouvjereno, a tekst B oprezno.
TEKST A - članak s portala Mladi se vraćaju knjigama: čita čak 62 posto! Tko kaže da mladi ne čitaju? Novo istraživanje agencije Alfa pokazuje da je 62 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine u posljednjih 12 mjeseci pročitalo barem jednu knjigu. U brojku su uračunate tiskane knjige, e-knjige i audioknjige, kao i školska lektira. Anketa je provedena online u ožujku 2026. na 1.000 ispitanika, a naručilo ju je udruženje izdavača. Rezultati jasno pokazuju da je kriza čitanja prošlost. TEKST B - sažetak izvješća Redovito čitanje među mladima Institut Beta proveo je u rujnu 2025. telefonsku anketu na 600 ispitanika u dobi od 18 do 29 godina. Redovitim čitateljem smatrali smo osobu koja pročita najmanje jednu knjigu mjesečno, u tiskanom ili elektroničkom obliku. Lektira, stručna literatura i audioknjige nisu uračunate. Prema tim kriterijima redovito čita 38 posto ispitanika. Rezultate treba tumačiti s oprezom jer je uzorak manji od uzoraka sličnih europskih istraživanja.
Upit za AI
Imam dva teksta koji o istoj temi daju različite brojke. Pomozi mi razumjeti odakle dolazi razlika.
Pravila:
1. Za svaki tekst izdvoji: glavnu tvrdnju, brojku, razdoblje istraživanja, dobnu skupinu, veličinu uzorka, način provođenja, što se točno broji (definiciju) i tko je naručio ili proveo istraživanje.
2. Uz svaki podatak navedi doslovni citat iz teksta kao dokaz. Ako podatak nije naveden, napiši “nije navedeno”.
3. Objasni koje razlike mogu objasniti različite brojke i mogu li obje tvrdnje istodobno biti točne.
4. Nemoj odlučivati koji je tekst točniji i nemoj se oslanjati na to koji je tekst uvjerljivije napisan.
5. Na kraju navedi pitanja koja treba dodatno istražiti i gdje bi se odgovor mogao pronaći.
[zalijepite oba teksta]
Doslovni citati iz pravila 2 glavni su alat za provjeru. Svaku tvrdnju iz odgovora tada možete pronaći u izvornom tekstu. Ako citata u tekstu nema, AI ga je izmislio ili prepričao.
Kontrolna usporedba
| Obilježje | Tekst A | Tekst B |
|---|---|---|
| Brojka | 62 % | 38 % |
| Što se broji | barem jedna knjiga u 12 mjeseci | najmanje jedna knjiga mjesečno |
| Što je uračunato | tiskane knjige, e-knjige, audioknjige i lektira | tiskane i e-knjige; bez lektire, stručne literature i audioknjiga |
| Dob | 15 do 24 godine | 18 do 29 godina |
| Vrijeme ankete | ožujak 2026. | rujan 2025. |
| Način i uzorak | online, 1.000 ispitanika | telefonom, 600 ispitanika |
| Tko | agencija Alfa, naručitelj udruženje izdavača | Institut Beta; naručitelj nije naveden |
| Ograde | nema; zaključuje da je „kriza čitanja prošlost” | upozorava na mali uzorak |
Obje tvrdnje mogu biti točne. Najveća razlika je u definiciji: jedna knjiga godišnje i jedna knjiga mjesečno potpuno su različita mjerila. Razlikuju se i dobne skupine i ono što se ubraja u knjigu. Zaključak teksta A da je „kriza čitanja prošlost” ne proizlazi iz same brojke, jer tekst ne uspoređuje rezultat ni s jednim ranijim istraživanjem.
Što dobar odgovor treba objasniti
Tekstovi ne mjere istu stvar. Dobar odgovor treba sačuvati definicije, dobne skupine i vrijeme istraživanja te pokazati da iz tih sažetaka ne možemo izravno usporediti učestalost čitanja.
Tvrdnja da je „kriza čitanja prošlost” šira je od prikazanih podataka. Naručitelj iz izdavačke industrije sam po sebi ne dokazuje pristranost, kao što veći uzorak sam po sebi ne jamči reprezentativnost. Za procjenu trebaju metodologija, upitnik i način odabira ispitanika.
Ako odgovor ponudi primjer sa „stotinu mladih”, od kojih 62 čita godišnje, a 38 mjesečno, to može biti samo izmišljena ilustracija. Ne smije se prikazati kao spajanje rezultata tih dviju anketa jer su ispitivale različite skupine.
Kako provjeriti AI-jevu usporedbu
- Pronađite svaki citat. Pretražite izvorni tekst po nekoliko riječi iz citata. Citat mora postojati doslovno.
- Provjerite svaki „nije navedeno”. Ponekad je podatak ipak u tekstu, drukčije izražen.
- Pazite na ton. Ako AI jedan izvor opisuje kao „pouzdaniji” jer je oprezniji ili jer je samouvjereniji, zatražite da navede dokaz iz teksta. Ton nije dokaz.
- Odvojite podatke od primjera. Brojke koje se ne pojavljuju ni u jednom izvoru nisu podaci, čak ni kad su uvjerljivo izračunate.
Ako vam je odgovor predug, u istom razgovoru napišite: „Sažmi usporedbu u jednu tablicu i najviše pet pitanja za daljnje istraživanje. Zadrži citate.”
Pitanja za daljnje istraživanje
Usporedba dva sažetka ne može reći koji je rezultat točan. Za to trebate izvorne podatke. Ovo su pitanja koja vrijedi postaviti i za stvarne izvore:
- Kako je točno glasilo pitanje u anketi? Odgovor je u upitniku ili metodološkom dijelu izvješća.
- Kako su ispitanici izabrani i jesu li rezultati ponderirani? I to piše u metodologiji.
- Kakvi su rezultati za istu dobnu skupinu, primjerice od 18 do 24 godine? Potražite tablice po dobi.
- Koliki dio rezultata čine audioknjige i lektira? Potražite detaljnije rezultate.
- Postoji li ranije istraživanje istom metodom? Bez njega se ne može govoriti o rastu ili padu.
Općenite korake za provjeru izvora, citata i brojki donijeli smo u tekstu AI zvuči uvjerljivo. Evo kako provjeriti izvor, citat i brojku, a za znanstvene radove u vodiču Pronađite početnu literaturu uz AI.
Izvori
Claude Docs: Reduce hallucinations
OpenAI Help Center: Prompt engineering best practices for ChatGPT
