Zašto HCLSoftware želi zagrebački Robotiq.ai: AI agentima treba način da obave posao

HCLSoftware najavio je namjeru preuzimanja zagrebačkog Robotiq.aija, proizvođača platforme za automatizaciju poslovnih procesa. Prema objavi od 28. rujna, zaključenje se očekuje u studenome 2026. Tehnologija hrvatske kompanije trebala bi ojačati HCL UnO Agentic u dijelu izvršavanja zadataka unutar poslovnih aplikacija.^[1]

Poslovna logika najave lako je prepoznatljiva svakome tko je radio u većoj organizaciji: dobar dio posla završava unosom u postojeći program. AI može pripremiti odgovor ili predložiti sljedeći korak, ali podatak još treba prenijeti u sustav u kojem kompanija vodi svoje poslovanje.

Od prijedloga do radnje u aplikaciji

Robotiq.ai razvija RPA platformu, odnosno softversku automatizaciju ponavljajućih radnji. Prema opisu kompanija, ona omogućuje rad i u aplikacijama u kojima programska sučelja, poznata kao API-ji, nisu dostupna ili ne pokrivaju potrebne zadatke. HCL u tome vidi dopunu upravljanju procesima i agentima.^[1]

API je uređeni način na koji dva sustava razmjenjuju zahtjeve i podatke. Kada odgovarajuće veze nema, zaposlenik često otvara aplikaciju, pronalazi zapis, prepisuje podatke i potvrđuje promjenu. Automatizacija takvih radnji može poslužiti kao veza s postojećim sustavom, no mora pouzdano prepoznati što radi i što se dogodilo nakon radnje.

Ilustrativno, kod obrade zahtjeva kupca AI bi mogao izdvojiti traženu promjenu iz poruke, a automatizirani postupak pronaći pripadajući zapis i pripremiti unos. Pravila kompanije trebala bi odrediti kada je potrebna potvrda zaposlenika. To je primjer mogućeg procesa, a ne tvrdnja da je konkretan klijent Robotiq.aija uveo upravo takav sustav.

Partnerstvo je prethodilo najavi preuzimanja

HCLSoftware je još u travnju 2025. javno opisao partnerstvo s Robotiq.aijem, usmjereno na povezivanje upravljanja procesima s izvršavanjem radnji u korisničkim sučeljima. Najavljena akvizicija stoga dolazi nakon već objavljene suradnje.^[3]

Robotiq.ai na svojim stranicama navodi da su kompaniju 2018. osnovali Darko Jovišić, Marko Gudelj i Ivan Belas te da njezinu platformu koriste banke, osiguravatelji, telekomi i drugi poslovni korisnici. Za postojeće klijente u objavi o preuzimanju navodi nastavak rada s istim timovima te nepromijenjene ugovore i podršku.^[2]

Za korisnika je važna pouzdanost cijelog procesa

Kompanija koja uvodi ovakvu kombinaciju trebala bi provjeravati svaki prijelaz između koraka. Ispravno protumačena poruka ne jamči ispravan unos, kao što uspješan unos ne jamči da je provedena tražena promjena. Potrebna je potvrda završnog stanja i mogućnost naknadnog uvida u radnje sustava.

Posebnu pozornost traže iznimke: promijenjen izgled aplikacije, nepotpun podatak, ponovljeni zahtjev ili prekid veze usred postupka. Ako se takav slučaj ne prepozna, automatizacija može ponavljati pogrešku velikom brzinom. Pilot zato treba uključiti i neuobičajene situacije, a ne samo uredne primjere iz demonstracije.

Što ova priča znači hrvatskim kompanijama

Najava je zanimljiva kao hrvatska poslovna priča, ali i kao smjer razvoja poslovnog AI-ja. Kupcu će sve više značiti koliko je zadataka zaista završeno, koliko ih je tražilo intervenciju i može li odgovorna osoba objasniti što je sustav napravio.

Za procjenu ulaganja korisno je odabrati ograničen proces s jasnim početkom i završetkom. Vrijeme zaposlenika, pogreške i trošak održavanja treba mjeriti prije i nakon uvođenja. Tek takva usporedba pokazuje donosi li povezivanje AI-ja s automatizacijom korist u stvarnom radu.

Predložena transakcija još ima najavljeni rok zaključenja. Do tada je opravdano govoriti o HCL-ovoj namjeri i planiranoj integraciji, dok će učinak za klijente ovisiti o onome što kompanije nakon toga isporuče.