Kako se hrvatske zdravstvene AI ideje provjeravaju prije ulaska u ordinaciju

0
7
Sudionici završne konferencije AI4Health.Cro na pozornici Sveučilišta Algebra Bernays
Završna konferencija AI4Health.Cro. Fotografija: Institut Ruđer Bošković (IRB).

Mobilni video dojenčeta i slika stanica pod mikroskopom imaju malo zajedničkog na prvi pogled. Oba, međutim, mogu biti početak zdravstvenog AI projekta. Najteži dio počinje nakon prve uvjerljive demonstracije: treba pokazati kako rješenje radi na odgovarajućim podacima, gdje griješi i kako se uklapa u posao zdravstvenih stručnjaka.

Upravo taj prostor pokriva AI4Health.Cro, europski digitalni inovacijski centar koji koordinira Institut Ruđer Bošković. IRB je 23. rujna objavio da je centar u prve tri godine pružio više od 2.000 usluga digitalne transformacije. U taj pregled ulaze različite usluge, od testiranja i razvoja do pripreme za ulaganja; broj ne predstavlja 2.000 zasebnih AI sustava uvedenih u bolnice.

Što je prikazano na hrvatskim projektima

Na završnoj konferenciji na Sveučilištu Algebra Bernays predstavljeno je šest rješenja u različitim fazama razvoja. Među njima su SENDD TIS Grupe i Poliklinike Sabol, koji analizom spontanih pokreta dojenčadi snimljenih mobitelom pomaže u prepoznavanju neurorazvojnog rizika, te Digicyteov ResoluX za povećanje rezolucije citoloških snimki. IVTECH je prikazao Curativa.ai za rad s medicinskim podacima i dijelom administracije.

Ta tri primjera otvaraju različita pitanja. Kod prepoznavanja rizika važno je kako sustav prepoznaje slučajeve koji traže daljnju stručnu procjenu. Kod obrade slike treba provjeriti čuva li medicinski važne detalje. Kod asistenta koji radi s dokumentacijom presudno je može li stručnjak utvrditi iz kojih je podataka nastao prijedlog.

Što zapravo treba dokazati prije ulaganja

Korisna provjera počinje uskim zadatkom. „Pomoć liječniku” preširok je cilj za odluku o kupnji. Priprema sažetka iz određene vrste nalaza, uz usporedbu s pregledom stručnjaka, već omogućuje opis ulaza, očekivanog rezultata i pogreške. Tako se može odrediti koje se slučajeve smije obraditi i kada zadatak treba prepustiti čovjeku.

Urednički prijedlog za ustanovu koja razmatra sličan projekt jest da prije pilota zatraži četiri stvari: opis podataka na kojima je sustav provjeren, popis poznatih ograničenja, postupak ljudskog pregleda i kriterij za nastavak ili prekid. Korisno je bilježiti i vrijeme potrošeno na ispravke. Brzo izrađen rezultat može zahtijevati dugu provjeru.

Nastavak centra ne znači gotov proizvod za svaku ustanovu

Prema IRB-u, u edukacijama provedenima s Hrvatskom liječničkom komorom sudjelovalo je 136 liječnika. Centar nastavlja novu trogodišnju fazu financiranu iz programa Digitalna Europa, uz nove partnere Algebru Bernays i Smion. Objavljeni pregled ne donosi jedinstven klinički rezultat za predstavljena rješenja niti usporedivu uštedu po ustanovi.

Za hrvatsko zdravstvo vrijednost takvog centra treba tražiti u mogućnosti da se ideja provjeri prije šire primjene. Za pacijenta je najvažniji završni korak: zdravstveni stručnjak treba razumjeti što je sustav napravio i na temelju čega donosi odluku. Demonstracija na konferenciji može otvoriti taj proces; odluku o svakodnevnoj uporabi mora nositi provjera za određenu namjenu.

Završna konferencija AI4Health.Cro. Fotografija: Institut Ruđer Bošković (IRB).

Izvori

IRB: rezultati AI4Health.Cro — službeni pregled od 23. rujna 2026.; brojke i opisi projekata potječu od koordinatora