Na radiološkoj snimci sitan detalj može promijeniti ono što liječnik želi dodatno provjeriti. Upravo se u tom poslu umjetna inteligencija već koristi u Općoj bolnici Dubrovnik: kao pomoć pri pregledu, uz liječnika koji procjenjuje nalaz i njegovo značenje za pacijenta.
Ravnatelj bolnice i traumatolog Marijo Bekić opisao je primjenu na Business forumu u Splitu, o čemu je Dubrovački dnevnik izvijestio 15. svibnja. Kao razlog uvođenja naveo je manjak radiologa i potrebu da se obrada snimki ubrza. Opisao je prikaz slika s AI obradom i bez nje, koje liječnik može usporediti.
Od snimke do liječničke procjene
Takav prikaz može usmjeriti pozornost na dio snimke koji zaslužuje detaljniji pregled. Značenje uočenoga ipak ovisi o pacijentovu stanju, drugim nalazima i stručnom tumačenju. Označeno područje na zaslonu samo po sebi još nije dijagnoza.
Bekić je u javnom nastupu iznio pozitivno iskustvo s korištenjem sustava. U dostupnim objavama, međutim, nisu navedeni naziv proizvoda i verzija modela, broj obrađenih pregleda ni usporedna mjerenja brzine i dijagnostičke uspješnosti. Na temelju tih opisa ne može se izračunati koliko je čekanje skraćeno ili koliko je dodatnih promjena pronađeno.
Za procjenu učinka bolnici bi trebali podaci o vrsti pregleda, uvjetima korištenja i rezultatima stručne provjere. To je važno i za druge ustanove koje bi sličan sustav kupovale na temelju tuđeg iskustva.
Drugi dio implementacije: tko provjerava sam AI
Dubrovački je tim paralelno razvio okvir za procjenu utjecaja AI sustava na temeljna prava pacijenata. Bekić ga je predstavio na konferenciji ISABS i Mayo Clinic u lipnju, a sažetak rada objavljen je u časopisu Journal of Bioanthropology.
Okvir je organiziran u šest faza. Obuhvaća razvrstavanje sustava, prepoznavanje skupina pacijenata na koje utječe, pregled prava koja mogu biti ugrožena, procjenu pristranosti, ljudski nadzor te dokumentiranje i ponovnu procjenu.
To su organizacijski postupci za upravljanje rizikom. Njihova je svrha omogućiti da se zna što se provjerava, tko reagira na problem i kada sustav treba ponovno procijeniti. Kliničku uspješnost pojedinog proizvoda potrebno je mjeriti zasebno.
Što znači često isticana brojka od 78 posto
Autori su zaključili da se 78 posto operativnih elemenata njihova okvira može pokriti postojećim bolničkim ulogama i tijelima, poput stručnjaka za informacijsku sigurnost, zaštitu podataka i kliničkih voditelja. Brojka se odnosi na organizaciju procjene, pa ne govori o točnosti čitanja snimki.
Za bolnicu s ograničenim resursima taj je nalaz praktičan: dio nadzora može se ugraditi u postojeći rad. Ipak treba odrediti konkretna zaduženja i osigurati vrijeme za njih, jer samo navođenje odgovorne osobe ne znači da će se provjera doista provesti.
Pouka za druge ustanove
Dubrovački primjer povezuje dvije potrebe koje se u raspravi o zdravstvenom AI-ju često razdvoje: pomoć liječniku u zahtjevnom poslu i sustav odgovornosti oko te pomoći.
Prije uvođenja sličnog alata korisno je unaprijed dogovoriti koje se snimke obrađuju, kako liječnik vidi izvorni prikaz, kome prijavljuje neslaganje i kako se prati promjena nakon nadogradnje. Tako se tehnološka nabava povezuje sa stvarnim radnim postupkom i podacima na temelju kojih se odlučuje treba li alat nastaviti koristiti.
Izvori
Marijo Bekić o radu sustava — javni nastup na Business forumu, Dubrovački dnevnik
Opća bolnica Dubrovnik — okvir odgovorne primjene, 15. lipnja 2026.
Journal of Bioanthropology — sažetak rada, OC 2 / 83-ISABS-2026
