Kako ANON priprema sudske odluke za javnost — i gdje ostaje ljudska provjera

Objava sudske odluke traži više od postavljanja dokumenta na internet. U tekstu mogu biti imena stranaka, adrese i drugi podaci koje treba zaštititi, a da odluka ostane razumljiva. Hrvatski sustav ANON taj posao ugrađuje u postupak povezan s eSpisom: odluku treba preuzeti, anonimizirati, pripremiti za pretraživanje i objaviti.^[1]

To je konkretna primjena AI-ja u javnoj instituciji koju je korisno promatrati kroz cijeli tijek rada. Automatizacija dobiva svrhu kada odluka sigurno i pravodobno stigne do građanina, istraživača ili pravnog stručnjaka koji je želi pronaći.

Problem: javnost odluka i zaštita podataka

Pravila ne traže da se iz odluke ukloni baš svako ime. Pravilnik razlikuje podatke koji se anonimiziraju i iznimke, uključujući određene službene osobe u njihovoj službenoj ulozi. Predviđa i dodatnu zaštitu kada okolnosti konkretnog predmeta to zahtijevaju.^[2]

Zato zamjena prepoznatog imena nije dovoljan opis zadatka. Dokument mora zadržati odnose među sudionicima i razloge odlučivanja. Istodobno, osoba ponekad može biti prepoznatljiva i iz kombinacije okolnosti, čak kada su izravni identifikatori uklonjeni.

Što je uvedeno i kako se koristi

Prema Ministarstvu, ANON je povezan s eSpisom, automatizira anonimizaciju, indeksiranje i objavu te uključuje ranije odluke iz sustava SupraNova. Za prvostupanjske odluke predviđen je automatski postupak uz mogućnost ručne intervencije, dok kod viših sudova ovlaštena osoba provjerava rezultat. Naziv i verzija temeljnog modela nisu navedeni u tom opisu.^[1][2]

Pravilnik određuje objavu nakon isteka 15 dana, najkasnije 60 dana od otpreme odluke. To je rok postupka objave; nije datum pravomoćnosti. Način uključivanja ljudske provjere ovisi o kategoriji odluke i propisanom postupku.^[2]

Za korisnika završni je izlaz javna tražilica sudskih odluka. Ondje se postupak iz pozadine pretvara u dostupnu uslugu: pronalaženje i čitanje objavljenih dokumenata.^[3]

Rezultat koji možemo opisati

Ministarstvo za razvoj sustava navodi 160.875 eura s PDV-om. Taj podatak govori o navedenom razvojnom trošku, dok za procjenu ukupnog troška rada trebaju i podaci o održavanju, infrastrukturi te poslovima zaposlenika.^[1]

Vidljiv rezultat projekta jest uspostavljen postupak objave s javnim mjestom pretraživanja. Za brojčanu procjenu kvalitete trebalo bi sustavno izmjeriti koliko podataka sustav propusti, koliko ih ukloni bez potrebe i koliko odluka nakon automatske obrade zahtijeva doradu. U dostupnim izvorima korištenima za ovaj članak nema podataka za takav obračun.

Rizik je i premalo i previše anonimizacije

Propušten osobni podatak može izložiti osobu čije je ime trebalo zaštititi. Pretjerano uklanjanje, s druge strane, može učiniti obrazloženje teško razumljivim. Procjena kvalitete treba obuhvatiti oba smjera, uz jasnu mogućnost prijave i ispravka pogreške.

Za tim koji održava ovakvu uslugu korisno bi bilo pratiti vrste ispravaka i dijelove dokumenta na kojima se ponavljaju. Tako se može odlučiti treba li promijeniti pravilo, prilagoditi sustav ili odrediti dodatnu provjeru za osjetljiviju kategoriju predmeta.

Što druge institucije mogu preuzeti

Najprenosivija je pouka povezivanje AI obrade s postojećim radnim procesom. Institucija koja želi objavljivati dokumentaciju prvo treba utvrditi koje podatke štiti, tko provjerava rezultat, kada se objava događa i kako se pogreška ispravlja. Tek se tada može smisleno odabrati tehničko rješenje.

ANON pokazuje zašto je tema AI-ja u upravi šira od razgovornog asistenta. Koristan sustav može biti gotovo nevidljiv krajnjem korisniku, a ipak rješavati jasan, ponavljajući dio posla. Njegovu vrijednost treba pratiti kroz kvalitetu i dostupnost dokumenata koje ljudi na kraju koriste.

Foto: Kaboompics / Pexels (ilustracija).